"Zapovjednik alkara kopljanika, zamjenjuje alkarskog vojvodu u svim poslovima oko pripreme Alke i pomaže alkarskom vojvodi u izboru alkara. Odgovoran je za održavanje proba. Osobno rukovodi trkama za vrijeme prova i Alke. Odgovoran je za ponašanje alkara. Dužan je provjeriti je li svaki alkar ispravno odjeven i opremljen za sudjelovanje u Alki. Za vrijeme proba i Alke alajčauš može alkarima izreći društvenu mjeru opomene te udaljiti alkare s proba do konačne vojvodine odluke. Alajčauš ima zamjenika koji mu pomaže u svim navedenim poslovima." (iz Statuta Viteškog alkarskog društva). U svakoj trci trči posljednji, a ima i nošnju drukčiju od ostalih alkara (svečaniju, s istaknutijom crnom tkaninom ukrašenom srebrom i srebrenom srmom). Komentari: Podrijetlo: tur. (alaj-četa; cavus-starješina) -> hrv.
1. Drveni (najčešće), zidani kameni ili betonski oveći spremnik za žito i/ili brašno, najčešće na tavanu, jer je gore najsuši zrak, žitnica. 2. Pren. u izreci: "On ti i muvu u ambaru drži." - "Škrt je, škrtac."
Pr. dvostruka rera:
Ajme ti je kućnoj stopanjici Kad nestane masla u žarici.
Još je teže kućnom gospodaru
Kad nestane žita u ambaru.
1. "Zapovjednik čete alkarskih momaka. Pomaže alkarskom vojvodi u izboru momaka. Odgovoran je za održavanje proba, za nastup u povorci i za ponašanje momaka. Dužan je provjeriti je li svaki momak ispravno odjeven i opremljen za sudjelovanje u Alki. Za vrijeme proba i Alke arambaša može momcima izreći društvenu mjeru opomene. Arambaša ima zamjenika koji mu pomaže u obavljanju dužnosti." (statut Viteškog alkarskog društva). 2. U Cetinskoj krajini i Bosni, u mletačko doba: a) glavar u selu; b) vođa pandura; c) vođa hajduka. 3. Jedan komad najpoznatijeg tradicionalnog sinjskog jela, arambašā.Komentari: Podrijetlo: tur. (harami - grješno, nedopustivo, razbojstvo i basi - zapovjednik, poglavica; dakle: vođa pustahija, hajduka, hajdučki poglavica, harambaša) -> hrv.
1. Tkana vreća od tvrde i oštre dlake, redovito kozje, za prijenos i/ili prijevoz robe, prvenstveno žita. Kroz sam vrh bilo je provučeno uže kojim se ~ vezao. 2. Pren. u izreci: "Miran ki uže u araru!" - najčešće ima ironično značnenje (kada se misli na otpušteno uže koje stalno prolazi rupama kojima je svezano za arar): divlji, vrckast, živ, živahan, i sl., ali nekada može značiti i doslovno (kada se misli na uže svezano tako da učvršćuje arar): "Jako miran, kao privezan!"; "Ne smije mrdnuti!" (od straha).
Pr. rera:
Moj se lola za dernek prisvlači, Arar svlači a mutap oblači.
1. Dolaziti u kuću djevojke na silo. U Cetinskom kraju, ukratko, običaj je bio sljedeći: redovito je momak, nakon što mu se neka djevojka (cura) svidjela, najčešće u dogovoru s njom, ali moguće i bez njenog znanja, s prijateljem (kolegom) ili s dvoje ili troje njih dolazio u njenu kuću. Pri ulasku, svakako je onaj komu se djevojka sviđa (koji ju je begena) morao ući zadnji (tako da se odmah znalo tko je tko), i pri ulasku se najprije traži douštenje gazde (djeda ili oca djevojke) za ulazak te ga se pozdravlja. Momke se ništa ne nudi jesti ni piti (kako ne bi ispalo da ih se podmićivalo za djevojku), osim ako na stolu ne zateku jelo ili piće, kada se pak ne sklanja, te nakon razgovora s ukućanima jedan od kolega upita da mu cura (koja se momku sviđa) donese vode. Cura izlazi, grabi vodu iz sića ili iz bunara, i donosi. Onaj koji je upitao (ne momak kojemu se sviđa cura!), pije vode, a djevojka izlazi natrag gdje je ugrabila vodu, te momak kojemu se sviđa izlazi za njom; redovito to biva na kućnom pragu. Dok momak i cura vani pričaju sami, unutra njegovi prijatelji pričaju s ukućanima o najopćenitijim stvarima, tako da oni pokušaju između redaka doznati što više o obitelji cure, a njeni ukućani što više o obitelji momka i imanju (stanju) njegove obitelji. Pri odlasku momci najčešće kroz selo reraju rere koje se izravno mogu povezati s obitelji cure kod koje su bili. Na ašikovanje se najviše išlo subotom. 2. Hodati s nekim, bizi u vezi, ljubovati. 3. Biti zaljubljen općenito, udvarati se djevojci, vrtjeti se oko djevojke.Komentari: Podrijetlo: arap. (̔ašiqa -> ̔āšiq - ljubiti, voljeti; ̔išq - ljubav, zaljubljenost) -> tur. (ȃşàk - ljubiti, voljeti; aşk - ljubav, zaljubljenost, romanca, udvaranje, obožavanje) -> hrv.
1. Glȁsina, govorkanje, neprimjerena i nepouzdana vijest o drugome, ogovor. Pr. Ma kaiša ti, jesi čula ćakulu za Miru Kundakovu? 2. Čavrljanje, lagani razgovor bez teških tema, razgovor uz kavu o nebitnim stvarima i sl. Pr. Aj svrnider se popodne na ćakulu. Komentari: Podrijetlo: tal. (chiacchiera - čavrljanje, ogovaranje; glasina; chiacchierare - ogovarati, čavrljati, brbljati) -> hrv.
1. Ogovarati, širiti glasine o nekomu, govoriti iza leđa. 2. Brbljati, čavrljati, govoriti o nebitnom, lagano razgovarati.
v. ćakula.Komentari: Podrijetlo: od "ćakula", što v.
Zdrava razuma, mentalno zdrav, normalan, priseban. Češće se rabi u negativnom nego u potvrdnom obliku, npr. "Nije ti on baš ćaran."Komentari: Podrijetlo: tal. (chiaro - čist, ispravan, jasan, bistar, priseban, zdrav) -> hrv.
1. Kameni svod, svod napravljen uglavljivanjem stijena, posebno kod bunara i rupa za paljenje klačine. 2. Luk od uglavljenih stijena, npr. iznad vrata, prozora i sl. 3. Bilo kakava građevina od suhozida s kamenim uglavljenim svodom (npr. poljska kućica).
4. Muški pojas, najčešće kožnati, s pretincima za novce i druge potrepštine, pripasač, pripašnjača. Komentari: Podrijetlo: perz. -> tur. (kemer - 1. Pojas, pripasač. 2. Luk, svod.) -> hrv.
1. Nadsvođivati što uglavljivanjem stijena, uglavljivati stijene prilikom postavljanja krova, luka ili svoda. 2. (posebno) Nadsvođivati bunar uglavljivanjem stijena, uglavljivati stijene prilikom postavljanja krova bunara.Komentari: Podrijetlo: od "ćemer", što v.
Keramička posuda zapremine oko 0.2 l koja se koristi ponajviše za pijenje mlijeka i mliječnih prerađevina. Prema ovom je pojmu u Cetinskom kraju postalo prezime Ćikara.
1. Kut, ugao, istaknuti dio koji spaja dvije ravnine nekog objekta. 2. Pren. a) "Utrat' u ćošu" - "suziti nekomu izbor na jednu mogućnost", "maksimalno ograničiti nekoga"; b) izreka: "Žena drži tri ćoše kuće." - zapravo u obitelji odlučuje žena, iako se uvijek "vlast" pripisuje muškarcu.
1. Upravo, baš onako kako treba, točno pogođeno (najčešće kad stoji uz imenicu), npr. "Zviznijo san ga ćusto u glavu!". 2. Čvrsto, sigurno, npr. "Malo bolje priveži samar, ne stoji ćusto na magaretu.". 3. Lijepo, zgodno, prikladno, skladno, npr. rera:
Svitu muka šta san šesna struka, Šnajder kroji pa mi ćusto stoji.
Domaće riči 
