1. Jesti turtu (što v.), koja je bila poslastica. 2. Općenito gladno i željno jesti nešto čega dugo nije bilo ili što je općenito rijetko (kao što je turta u staro vrijeme bila). Pr. "Nu šta turta, ki da od četrest prve nije ništa izijo."Komentari: Podrijetlo: od "turta", što v.
Zavezati domaćoj životinji, najčešće kravi ili konju, glavu za nogu ispod koljena kako bi je se priječilo da ode, najčešće s paše. Bliskoznačnica je sputiti, što v. Komentari: Podrijetlo: u + koljeno (jer se veže ispod koljena, pa glava udari točno u koljeno).
Neprestano govoriti, brzo govoriti, uzbrojiti se, zujiti, naviti se, uživiti se u pripovijedanje. V. predikati.
Pr. "Ma nu šta se uspredika, ki Runjina mlinica!"Komentari: Podrijetlo: v. "predikati".
1. Kud li, što li; prilog koji označava negodovanje nad vlastitim postupkom ili riječi i/ili kajanje zbog istog, najčešće neposredno nakon djela ili riječi.
Pr. "Maloprije san ti bila u Mate,... a šta me izvika, jadna li san. Uzoršes ga išla vidit!"; "Ma eno sad me ne uvatio i ne prolazi me se, uzorčes mu reče!"Komentari: Ovaj prilog danas će se češće čuti u sjevernijem djelu Cetinske krajine, od Suhača, Karakašice, Čitluka i Bajagića prema Vrlici i Ježeviću.
1. Domaće (tek) skuhano (svareno) mlijeko najčešće od krave, ali i od ovce ili koze. 2. Pren. doć' će on meni na ~u Bilo kada nadoknadit ću štetu koju mi je nanio.Komentari: Podrijetlo: od "variti", što v.
Dubljena drvena posuda od jednoga komada koja je služila kao mjera za žito u zrnu. Drži od 8 do 10 kg žita, iako najčešće oko 10. U stara se vremena davalo redovine varićak žita po krizmanoj osobi u obitelji. Nekoć se vjerovalo da se pomoću varćaka može otkriti ako je netko mora: onaj u koga se sumnjalo trebao je dragovoljno sjesti na varćak i to je značilo da nema nadnaravnih moći. Ako bi odbio sjesti, to je značilo da je mora.
1. Hirovitost, šaljivost, sklonost pretvaranju ozbiljne stvari u smiješnu. Npr. "Dat ću ti ja tvoju viciju!"Komentari: Podrijetlo: njem. (der Witz - šala) -> hrv.
1. Sitna prijevara, zavaravanje, pretvranje, trik, najčešće u nekoj igri. 2. Izvezeno usko platno koje se stavljalo na prekrivač u nedostatku izvezenog lancuna da izgleda kao da je lancun privraćen.
Vrsta ručne bušilice za drvo. Po sredini ima izbočeni dio koji se drži u ruci i njime se vrti središnji dio, koji u dnu ima glavu sa svrdlom, a na vrhuokruglu stopu koja se upre u tijelo da bi se dobio pritisak.
Ostakljeni kuhinjski ormar u kojem se predmeti drže bilo radi dostupnosti, bilo radi ukrasa, poseban oblik kredencije, što v.Komentari: Podrijetlo: lat. -> fr. -> hrv.
Metalna ukosnica kojom bi žene i/ili bake učvrščivale pletenice na glavi. Komentari: Podrijetlo: tal. (forchetta - rašlje, vile, vilice; jer je riječ o tipu ukosnice koji ima oblik vila) -> hrv.
Drvena duguljasta plosnata posuda za donositi vodu s bunara ili izvora. Izrađivala se najčešće od jalovine kako bi bila lakša za nositi, ima dva dna oblika elipse, jedno manje, jedno veće, tako da se od dna sužava prema vrhu. Redovito bi je žena prtila na leđa ili bi se u paru uprtile na magare.
Pr. a) rere:
Curo moja, crkla od sučije
Kad ne moreš nositi vučije.
Moj dragane, zeleni' očiju
Prodat ću te pa kupit vučiju.
b) zagonetka: Na vodu jalovo, a s vode steveno. (magare s vučijama).
Talog (debljine od 0,5 do 1 cm) od zrnaca kave koji se skupi na dnu šalice, a posebno se vidi kad se kava popije. Nerijetko se znade gatati iz ~a, gdje se naučenim znanjem čitanja taloga u obrisu koji ostavi ~ prepoznaju različiti znakovi, te ih se odmah i tumači u odnosu na sudbinu.
1. Vremensko razdoblje sa svojim obilježjima, epoha, vijek, vrijeme, doba. Pr. "U turske zemane više krvi nega vode biše." 2. Davno doba, staro vrijeme. Pr. a) "E moj sinko, to su ti bili zemani (pure i motike)" - to su bila dobra stara vremena. b) pril. zemanon s istim značenjem, npr. "Ko je zemanon da čovika poštetna?" ili "Zemanon kad bi mate išla u vareš, donosila bi turte...". 3. Rok, pravo vrijeme, pogođen trenutak, vakat. Pr. a) (o životinji, npr. kravi) "Jel' jon doša zeman" - Je li joj došlo vrijeme teljenja i sl. b) rera:
Ko me kudi i nalazi mane?
Ja ću njemu vratit po zemane!
Ukrasna krpa na zidu, s izvezenom kratkom stihovanom i ukrašenom porukom, redovito povezanom s kuhinjom i kuhanjem, kao i s obiteljskom tematikom (brak, djeca, ljubav, mladost, starost,...), npr. "Tko na jelo dugo čeka izgubit će pola teka", "Dobro došli mili gosti u Hrvata se ne posti" i sl. Redovito su slova plava ili crvena (u novije vrijeme raznih boja), a gotovo svaka prostorija u kući (soba, kuhinja, ...) imala je zidnjak kao ukras, a smještaj je određivao i tematiku napisa. Ipak, najzastupljeniji je u kuhinji.
1. Glȁsina, govorkanje, neprimjerena i nepouzdana vijest o drugome, ogovor. Pr. Ma kaiša ti, jesi čula ćakulu za Miru Kundakovu? 2. Čavrljanje, lagani razgovor bez teških tema, razgovor uz kavu o nebitnim stvarima i sl. Pr. Aj svrnider se popodne na ćakulu. Komentari: Podrijetlo: tal. (chiacchiera - čavrljanje, ogovaranje; glasina; chiacchierare - ogovarati, čavrljati, brbljati) -> hrv.
1. Ogovarati, širiti glasine o nekomu, govoriti iza leđa. 2. Brbljati, čavrljati, govoriti o nebitnom, lagano razgovarati.
v. ćakula.Komentari: Podrijetlo: od "ćakula", što v.
Zdrava razuma, mentalno zdrav, normalan, priseban. Češće se rabi u negativnom nego u potvrdnom obliku, npr. "Nije ti on baš ćaran."Komentari: Podrijetlo: tal. (chiaro - čist, ispravan, jasan, bistar, priseban, zdrav) -> hrv.
1. Kameni svod, svod napravljen uglavljivanjem stijena, posebno kod bunara i rupa za paljenje klačine. 2. Luk od uglavljenih stijena, npr. iznad vrata, prozora i sl. 3. Bilo kakava građevina od suhozida s kamenim uglavljenim svodom (npr. poljska kućica).
4. Muški pojas, najčešće kožnati, s pretincima za novce i druge potrepštine, pripasač, pripašnjača. Komentari: Podrijetlo: perz. -> tur. (kemer - 1. Pojas, pripasač. 2. Luk, svod.) -> hrv.
1. Nadsvođivati što uglavljivanjem stijena, uglavljivati stijene prilikom postavljanja krova, luka ili svoda. 2. (posebno) Nadsvođivati bunar uglavljivanjem stijena, uglavljivati stijene prilikom postavljanja krova bunara.Komentari: Podrijetlo: od "ćemer", što v.
Keramička posuda zapremine oko 0.2 l koja se koristi ponajviše za pijenje mlijeka i mliječnih prerađevina. Prema ovom je pojmu u Cetinskom kraju postalo prezime Ćikara.
1. Kut, ugao, istaknuti dio koji spaja dvije ravnine nekog objekta. 2. Pren. a) "Utrat' u ćošu" - "suziti nekomu izbor na jednu mogućnost", "maksimalno ograničiti nekoga"; b) izreka: "Žena drži tri ćoše kuće." - zapravo u obitelji odlučuje žena, iako se uvijek "vlast" pripisuje muškarcu.
1. Upravo, baš onako kako treba, točno pogođeno (najčešće kad stoji uz imenicu), npr. "Zviznijo san ga ćusto u glavu!". 2. Čvrsto, sigurno, npr. "Malo bolje priveži samar, ne stoji ćusto na magaretu.". 3. Lijepo, zgodno, prikladno, skladno, npr. rera:
Svitu muka šta san šesna struka, Šnajder kroji pa mi ćusto stoji.
Donji dio obuće, potplata.
Pr. a) "Boli me ~" - "Ne briga me", "Ne zanima me", "Nije mi važno", "Nije mi stalo"; b) "Ima obraz ki ~" - "Besraman je", "Bezobziran je", "Ima debelu kožu".Komentari: Podrijetlo: tur. -> hrv.
1. Dno hlača među nogama, mjesto u kojem se spajaju nogavice. Na narodnoj nošnji, na gaćama na promaje, taj je dio posebno izrađen. Pr. Ma digni te gaćetine, đotluk ti je do kolina spa! 2. Stražnja strana hlača preko stražnjice, oguzina. Komentari: Podrijetlo: tur. -> hrv.
Sve | A | B | C | D | E | F | G | H | I | J | K | L | M | N | O | P | Q | R | S | T | U | V | W | X | Y | Z
Domaće riči 
