|
Potražite riječ. |
|
Upiši novu riječ |
|
| B |
| U riječniku se nalazi 51 riječi. |
| Stranice: 1 |
| ba-ma | Izraz negodovanja što se netko previše oslobodio. Pr. "Uvatio si ti ba-ma!" - "Osokolio si se, radiš po svome!" ili "U široke si se gaće ti obuka!"
|
| | |
| babine | 1. Prvi posjet rodilji i novorođenčetu nakon poroda uz prigodne darove. 2. Darovi za rodilju i novorođenče pri prvom posjetu nakon poroda. 3. Samo vrijeme od nekoliko tjedana (6) nakon poroda koje rodilja provodi u postelji oporavljajući se od rađanja.
Komentari: Pluralia tantum. |
| | |
| badava | 1. Besplatno, mukte, džaba. 2. Uzaludno, beskorisno, bez očekivanog učinka, npr. "~ ti to meni pričaš!"
Komentari: Podrijetlo: perz. -> tur. -> hrv. |
| | |
| badilj | Oštra pomalo šiljata lopata kojom se kopalo. |
| | |
| bagulina | Drveni štap za pomoć pri hodanju (starijoj čeljadi), na vrhu polukružno savijen. Nekada ju se naziva i štula, što v.
|
| | |
| bakra | Zemljana okrugla posuda u kojoj se, redovitno na kominu, kuhalo (varilo) jelo ili mlijeko, a najčešće se uz nju veže pura i kiseli kupus. Osobito poznato po ~ma (kao i ostalim lončarskim proizvodima) bilo je selo Potravlje, o čemu pjeva i rera:
U Potravlju dućan do dućana,
Na svakome bakra nacrtana.
(druga je verzija: "peka nacrtana").
Komentari: Podrijetlo: tur. (bakir - bakar) -> hrv. |
| | |
| bakrač | Posuda za kuhanje nad otvorenom vatrom, tj. nad ognjištem. U sjevernijem je dijelu Cetinske krajine bakrač isto što i bakra, dok u južnijem dijelu bakrač označava veću posudu (od bakre) za istu namjenu.
|
| | |
| bakva | 1. Kvadratični čelični podložak za klepanje oštrice kose klepcom, koji se najčešće zabije u panj pri klepanju. 2. Nekada se njome označuje čvoruga ili kvrga od udarca, npr. "A di si tu bakvu zaradio..." v. klepac.
Sl.: klepac i bakva (zabodena u panj).
 |
| | |
| balatura | 1. Ulaz s ulice ili dvorišta u prvi kat kuće, ravna kvadratna površina koja spaja stepenice položene uz kuću jednom stranom i ulazna vrata drugom; trijem. Nerijetko je ujedno i gornja ploča bunara s vijencem u jednom kutu. 2. Terasa, balkon općenito.
Komentari: Podrijetlo: tal. (ballatoio - mali balkon, terasica) -> hrv. |
| | |
| baluk | Otrovni prah za omamljivanje riba. Puno se više radio u Bosni nego u Cetinskoj krajini, i to u posebnom postupku miješanja kravlje žuči i brašna. V. zabalučiti.
Komentari: Podrijetlo: tur. -> hrv. |
| | |
| bambužina | Vrsta konca za pletenje. Naziv se vjerojatno odnosio na sintetički konac. |
| | |
| banak | 1. Kuhinjski stol na kojem se sprema jelo i/ili drži hrana, izrađen od teškog drveta poput hrasta ili klena. 2. Dugački drveni stol u dućanu, za kojim s unutarnje strane stoji trgovac, a s vanjske kupac.
Komentari: Podrijetlo: njem. (bank - stol, klupa) -> tal. (banca - stol) -> hrv. |
| | |
| bančić | Mali drveni stolac bez naslonjača; mala klupa za jednu osobu. Najčešće stoji negdje u kutu kao pomoćno sjedalo.
Sl.: dva bančića.
Komentari: Podrijetlo: od "banak", što v. |
| | |
| baška | v. obaško. |
| | |
| baško | v. obaško. |
| | |
| baškotin | Dvopek, prepečenac, prženi ili sušeni kruh. Posebno ga djeca i mlađi vole udrobiti u mlijeko.
Komentari: Podrijetlo: tal. (biscotto - dvopek, keks, suhi kolač) -> hrv. |
| | |
| batali|ti | 1. Upropastiti, potrošiti, iskoristiti nešto što se inače ne bi iskoristilo u cilju izvršavanja neke radnje koja je važnija od objekta kojeg se ~. Npr. "~o san oni lipi jasen za držalo." 2. Napustiti, ostaviti nedovršenim neki posao. 3. Uništiti neko oruđe ili spravu isključivo lošim ili neznalačkim rukovanjem. Npr. "~o si mi kosu, je li?" |
| | |
| baul | 1. Drvena škrinja s poklopcem u kojoj se čuvaju vrijedne stvari, npr. vezena posteljina i/ili nošnja. 2. Škrinja za robu, općenito. 3. Drveni snaduk u kojem se nose stvari na rađu. 4. Kuver u kojem se nose stvari kad se ide u vojsku.
Komentari: Podrijetlo: tal. (baule - kovčeg, snaduk, kufer) -> hrv. |
| | |
| baverin | Komad (ukrašene) nježne tkanine s uzicama koji se objesi djeci oko vrata dok jedu i/ili kad im počnu rasti zubi.
Komentari: Podrijetlo: tal. (bavero - ovratnik, naglavak) -> hrv. |
| | |
| bavul | v. baul. |
| | |
| bedevija | 1. Jaki, veliki konj ili kobila za tegliti. 2. Stara, islužena kobila, koja ništa više ne doprinosi. 3. Pren. a) visoka, široka i jaka žena, često muškobanjasta; npr. (o ženi) "Uti majke, kolika je ono bedevija!"; b) lijena žena, koja ništa ne radi; npr. "Vidi one dvi bedevije, po cili dan piju kavu."
Komentari: Podrijetlo: tur. -> hrv. |
| | |
| begenati | 1. O momku ili djevojci svidjeti se, zapeti za oko. Begena san nikidan jednu na derneku, da je vidiš! 2. Pohvaliti, iznijeti ili imati dobro mišljenje. Pr. Svit svašta o njoj govori, a Mara je uvik begena. 3. Odobriti (odobravati), složiti se, dati suglasnost; najčešće s dativom. Pr. Begenala mu je šta je nako reka Ćipi.
Komentari: Podrijetlo: tur. (beğenmek - 1. Sviđati se, diviti se, odobriti, pohvaliti. 2. Izabrati, biti naklon.) -> hrv. |
| | |
| bešika | beška, što v. |
| | |
| beška | 1. Kolijevka, dječji krevetić.
2. Mjehur kao organ. Npr. "Đava' ti bešiku odnijo!" (upućeno pijancu).
Komentari: Podrijetlo: 1. tur. -> hrv. 2. lat. (vesica, -ae, f. mjehur) -> tal. (vescica - mjehur) -> hrv. |
| | |
| betevi | 1. Svakako, da kako; naravno; zaista; uistinu; zasigurno. 2. Izričaj općeg slaganja s nečijom izjavom, redovito s oblicima glavng glagola te izjave, npr. "Ma nu šta oni konj ima vel'ku grivu!? - ~ ima". |
| | |
| bevanda | Čaša ili bukara vina pomiješanoga s određenom količinom vode. Ukoliko je ~ "dva u tri", miješaju se dvije trećine vina s trećinom vode, dok ~ "po a po" podrazumijeva polovinu vina i polovinu vode.
Komentari: Podrijetlo: tal. -> hrv. |
| | |
| bičva | Čarapa.
Sl.: bičve.
 |
| | |
| binjaktaš | v. binjektaš. |
| | |
| binjektaš | Kameni znak na početku alkarskoga trkališta, blizu "Velikoga mosta", odakle alkari počinju trčati, biljeg.
Komentari: Podrijetlo: tur. (binek dasy - kamen s kojega se uzjahuje) -> hrv. |
| | |
| binjtaš | v. binjektaš. |
| | |
| biškot | baškotin, što v.
Komentari: Podrijetlo: v. "baškotin". |
| | |
| bićerin | Čašica (obično) za rakiju ili (rjeđe) koje drugo žestoko piće.
Sl.: bićerin i rakija.
Komentari: Podrijetlo: tal. (bicchierino - jedno žestoko piće, čašica žestokog pića; od bicchiere - čaša) -> hrv. |
| | |
| boca | Duguljasta staklena posuda za tekućinu.
Komentari: 1. Podrijetlo: lat. (buttia, -ae, f. i buttis, -e, f. - posuda za tekućinu) -> tal. (boccia - isto) -> mlet. (bozza - isto) -> hrv.
2. Umanjenica je boca (s dugosilaznim naglaskom); v. "teća" za objašnjenje. |
| | |
| bocun | Staklena posuda za tekućinu zapremine najmanje litru, boca.
Sl.: bocun rakije i bićerin.
Komentari: Podrijetlo: od "boca", čije podrijetlo v. |
| | |
| briktaš | Novčanik, takuin, portafej.
Komentari: Podrijetlo: njem. (die Brieftasche - novčanik) -> hrv. |
| | |
| britkaš | v. briktaš. |
| | |
| britvulin | v. brtulin.
|
| | |
| brondzin [ bròndzīn ] | v. bronzin. |
| | |
| brondzvin [ bròndzvīn ] | v. bronzin. |
| | |
| bronzin [ brònzīn ] | Brončana posuda (lonac, kotlić) za kuhanje hrane nad otvorenom vatrom; ako je iznad komina, ima dršku kojom se objesi o komaštre. Danas nije nužno od bronce, nego i od kovanog ili lijevanog željeza koje je iznutra pokositreno (kalaisano). Pr. izrjeka Valjalo bi štogoć i u bronzin metit.
Komentari: Podrijetlo: od "bronza", što ima podrijetlo: perz. (birinǧ - bronca, brončan) -> tal. (bronzo - isto) -> hrv. |
| | |
| bronzvin [ brònzvīn ] | bronzin, što v. |
| | |
| bronđulet | Ukras, nakit.
|
| | |
| brtulin | Sklopivi džepni nožić drvenih korica. Redovito su ga imali stariji ljudi.
Komentari: Podrijetlo: od "britva" odnosno "brtva". |
| | |
| brtvelin | v. brtulin.
|
| | |
| brtvelun | v. brtulin.
|
| | |
| brtvulin | v. brtulin. |
| | |
| bruškin | Četka s tvrđom i debljom strunom za pranje krutih tkanina, tapeta, radne odjeće i sl.
Komentari: Podrijetlo: tal. (brusco - grub, oštar, bridak, prodoran) -> hrv. |
| | |
| buganac | Oteklina na tijelu - obično na nogama - prouzrokovana pothlađivanjem.
|
| | |
| bukara | Posuda zapremine oko 0,75 l (danas se rade ~ zapremine od 1/2 l, 1 l i 2 l) koja se koristi za pijenje vina ili bevande (smatra se neprimjerenim piti bilo što drugo iz nje), izrađena od smrikova drveta.
Sl.: Bukara odozgo i u profilu.
Komentari: Podrijetlo: tal. (buca - rupa, izdubina, udubina, šupljina; bucare - bušiti, dubiti, dupsti) -> hrv. Očito podrijetlo navodi na zaključak da su nekoć bukare bile izdubljene od jednog komada drveta, kao i dosta ostalog drvenog posuđa. |
| | |
| buret | Naprava za čišćenje i odvajnaje žita.
|
| | |
| burilo [ bùrilo ] | 1. Plosnata drvena zatvorena posuda (omanja bačvica) za nositi vodu. 2. Mjerna jedinica za obujam, količina tekućine koja stane u burilo (1.).
Komentari: Podrijetlo: tal. (barile - bačva, bure) -> hrv. (baril -> barilo -> burilo). |
| | |
|
|
Glossary V2.0 |
Domaće riči 
