|
Potražite riječ. |
|
Upiši novu riječ |
|
| K |
| U riječniku se nalazi 85 riječi. |
| Stranice: 1 |
| kaciola | v. karciola. |
| | |
| kacivola | v. karciola. |
| | |
| kain | v. kajin. |
| | |
| kaiš | Remen, traka od štavljene kože za razne namjene. Posebna i najbolja vrsta opanaka su opanci na ~, tj. opanci koji se ne vežu žnirancima nego imaju mali remen za kopčanje. O tome pjeva i rera:
Lipe li su mlade Brnažanke,
Koje nose kaiš na opanke.
(namjerna inverzija smisla).
Komentari: Podrijetlo: tur. (kayış - remen) -> hrv. |
| | |
| kajin | Lavor, limena ili plastična kružna, široka i plitka posuda za umivanje i/ili pranje.
|
| | |
| kajiš | v. kaiš. |
| | |
| kalača | karlova, što v. |
| | |
| kalais | Kositrena presvlaka ne nekom metalu, posudi. v. kalaisati.
Komentari: Podrijetlo: v. "kalaisati". |
| | |
| kalaisati | 1. Presvlačiti neki metal (posudu) kositrom. Sve je bakrene posude trebalo kalaisati jer inače izlučuju otrovne spojeve. Tako se npr. kotao od rakije svake godine treba kalaisati. 2. Krpiti rupe na metalnim posudama pomoću kositra.
Pr. starinska psovka "Sunce ti kalaisano!"
Komentari: Podrijetlo: tur. (kalay - kositar) -> hrv. |
| | |
| kalajis | v. kalais. |
| | |
| kalajisati | v. kalaisati. |
| | |
| kaldrma [ kȁldrma ] | 1. Dio popločan kamenim pločama, pločnik od kamenih ploča.
2. (Šire značenje) teren nasut kamenjem i izravnat kao podloga za betoniranje.
Komentari: Podrijetlo: grč. (kalós drómos - lijep put ) -> tur. (kaldırım, yaya kaldırımı - pločnik, popločani put) -> hrv. |
| | |
| kamiš | v. kamiša. |
| | |
| kamiš|a | 1. Cijev koja spaja nausnicu i glavu lule, zavinuta u obliku slova "S". Najpoznatije po proizvodnji ~a bilo je selo Zelovo, o čemu pjevaju rere:
Mala moja sa Zelova biše,
Ovce čuva i mota kamiše.
Mala moja na Zelovu živi,
Ovce čuva i kamiše krivi.
2. Pren. ljubit' (se) kroz ~u lažno voljeti, pokazivati ljubav i naklonost, a zapravo mrziti i željeti zlo.
Komentari: Podrijetlo: tur. (kamiş - cijev, slamka, pisak, trska) -> hrv. |
| | |
| kanavaca | Kuhinjska krpa, otirač za ruke u kuhinji i blagaoni.
Komentari: Podrijetlo: tal. (canovaccio - kuhinjska krpa, krpa za prašinu) |
| | |
| kandelir | Svijećnjak, stalak za jednu ili više svijeća, osobito se misli na crkvene svijeće odnosno svijećnjak.
Komentari: Podrijetlo: lat. (candela, -ae, f. - voštana svijeća) -> tal. (candela - svijeća) -> hrv. |
| | |
| kančelo | v. kančilo. |
| | |
| kančilo | Namotaj vunenog konca za pređu.
Sl.: tri kančila spremna za pređu.
Sl.: tronožac i kančilo.
|
| | |
| kanol | Drveni predmet koji se koristi prilokom pletenja čerapa, tj. svega što se plete s četiri igle. Na vrhu je imalo rupicu u koju se ubode jedna igla, a drugi kraj žene zabodu za pas suknje ili traverše. |
| | |
| kanoćal | Dalekozor, dvogled.
 |
| | |
| kantinela | 1. Drvena jelova tanka letva, debela 1,5 do 3 cm, široka 4 do 6 cm. 2. Posebno, letva tih osobina, koja na krovu spaja grede i drži crijep. |
| | |
| kantun | 1. Kut, ugao. 2. Pren. "kantun kruva" - krajnji dio kruha, sam kraj štruce kruha. 3. Četvrt.
Komentari: Podrijetlo: tal. (cantone - srez, četvrt, okrug) -> hrv. |
| | |
| kapac | 1. Možda, moguće, može biti da. Pr. Mogi li ja s vami zapivat'? - Ajde, kapac tendiš kad pitaš. 2. Očito, zasigurno, očigledno, jasno. Pr. a) Undak ćete vi za koji dan opet svratit'? - Je, dide, kapac oćemo, silno nam je stanje kosit. b) Dobar je ovi sir, a? - Kapac. 3. Sposoban, u stanju, kadar. Pr. Mudar ti je on, kapac je i Salamuna privarit. |
| | |
| kapula | Crveni luk (bot. Allium caepa L.).
Pr. zagonetka: "Sidi vila na moru, kosa jon na dvoru." (kapula)
Komentari: Podrijetlo: lat. (caepe, caepis, n. i caepa, -ae, f. - luk, pa je prema tome bot. Allium caepa - crveni luk) -> tal. (cipolla - crveni luk) -> hrv.
|
| | |
| kar | Zaprežna kola za konje s četiri kotača, u stara vremena drvena s metalnim obrubom, a u novije vrijeme metalna sa zračnicom i gumom. Redovito je imao četiri čvrsta stupa za moguću potrebu prijevoza sijena ili slame i sl. Kočio se krikom, a na velikim uzbrdicama mačkom, što v.
Komentari: Podrijetlo: tal. -> hrv. |
| | |
| karciola | Drveno, metalno ili (danas) plastično kuhinjsko pomagalo kojim se zahvaća, vadi, dijeli i meće čorbasto ili žitko jelo. Sastoji se od drške i posude oblika polukugle.
|
| | |
| kariola | Kolica za prijevoz manjeg obujma tereta, s jednim kotačem naprijed po sredini i s dvije ručke za guranje. Prvenstveno se misli na noviju, odnosno metalnu napravu, dok se drvena i starija bliskoznačnica naziva kolica ili tralje, što v.
Sl.: Kariola, korištena i nova.
Komentari: Podrijetlo: tal. (carriola - ručna kolica s jednim kotačem) -> hrv. |
| | |
| karlova | Posuda u koju se tijekom dana skuplja otpad od hrane (spirine) i u njoj se nosi svinjama jesti. |
| | |
| kašeta | 1. Drvena kutija, sanduk. 2. Gajba, kištra, posuda za držanje i prijenos boca pića (mineralne vode, pive ili vina).
Komentari: Podrijetlo: tal. (cassetta - kutija, sanduk, škrinja) -> hrv. |
| | |
| kašetin | Klizni pretinac u stolu, ladica, škafetin.
Komentari: Podrijetlo: tal. (cassettone - sanduk, pisaći stol, ladica; od cassetto - kovčeg, kutija, škrinja) -> hrv. |
| | |
| kašika [ kàšika ] | v. kaška. |
| | |
| kaška [ kàška ] | 1. Žlica. Pr. izreka "Nije taj teže od kaške diga" - lijenčina je, ništa ne radi. 2. Dio stroja (najčešće lopatica turbine, npr. na vodenoj mlinici) koji hvata tekućinu u svrhu kružnog pokretanja.
Komentari: Podrijetlo: tur. (kaşık - žlica) -> hrv. |
| | |
| katriga | Drvena stolica.
Komentari: Podrijetlo: grč. (transkr. kathedra - sjedište, stolica) -> lat. (cathedra, -ae, f. - stolica) -> tal./mlet. (cattedra - stolica) -> hrv. |
| | |
| kavnjača | Koguma, lončić s ručkom za kuhanje kave. |
| | |
| kazan | Oveći kotao za kuhanje većih količina hrane, topljenje masti i sl., najčešće se podrazumjeva nad otvorenom vatrom (osim u slučaju kad se govori o kazanu od kotla za peći rakiju). Poznati su kazani domaće izrade, koji se dobiju prepolavljanjem limene aluminijske bačve.
Komentari: Podrijetlo: perz. -> tur. -> hrv. |
| | |
| kible | Vrsta tralja, drvena naprava za prijenos tereta s dva paralelna držala među koja je umetnut pravokutni drveni koš kojemu je jedna strana otvorena tako da se teret može zgodno iskrenuti na bok. Prenosi se isključivo u dvoje, tako da jedan čovjek uhvati sprijeda a drugi otraga, ušavši između držala.
Komentari: 1. Podrijetlo: njem. (der Kübel - kanta, vedro, kada, kutija) - hrv.
2. Pluralia tantum. |
| | |
| kiselina | Kiselo mlijeko; dobiva se tako da se malo (čaša) kiseline (što se naziva kvas, prema krušnom kvasu) ulije u posudu s mlijekom koje se želi ukiseliti, tj. pretvoriti u kiselo mlijeko. |
| | |
| klapalica | Igračka u obliku malih kolica s dugim držalom koja na kolima imaju spojena "krila" tako da vožnjom klapaju odnosno mašu. Najčešće bi se djeci kupovala na dernecima. Drugi je naziv tica. |
| | |
| klašnje | 1. Biljac, sukanac (v.), debeli pokrivač otkan od ovčije vune. Ima tri pole - tri komada koja su spojena i obrubljena. 2. Jedna pola (jedan smotak) za izradu sukanca tj. klašanja u prethodnom smislu, kao cijelog pokrivača. 3. Čarape do koljena. 4. Općenit naziv za komad debele i greze suknene tkanine, npr. komad koji se stavlja na magare ispod samara, komad za klupu na kojoj se sjedi i sl. Pr. poslovica "Magaretu klašnje, magaretu lašnje." (Kad magaretu stavimo klašnje ispod samara, odmah mu je lakše.) |
| | |
| klepac | Uzdužno simetrični, pri vrhu blago zaoštreni i spljošteni maleni čekić za klepanje ručne kose. Redovito se uz klepac koristi i bakva, što v.
Sl.: klepac (leži na panju) i bakva.
Sl.: klepac, kosa i bakva.
Sl.: klepanje kose.
 |
| | |
| klepati | 1. Laganim ali čestim udarcima čekićem (klepcon) izravnavati i dotjerivati oštricu ručne kose. Najčešće su ti udarci ritmički povezani, tako da se može čuti u selu kad netko ~ kosu. Nekada se kaže kako se i mlinski kamen ~ 2. svrš. s~ti Sastaviti ili napraviti nešto na brzinu, relativno loše ili bez dovoljno materijala, da jedva služi svojoj namjeni. |
| | |
| klipina | kurelja, što v. |
| | |
| kočić | Praljak, manji drveni zašiljeni klin, najčešće u obliku slova "L" ili "T", koji služi za pravljenje rupa u zemlji u koje se stavljaju sadnice povrća pri sađenju.
|
| | |
| kogula | v. koguma. |
| | |
| kogulica | v. koguma. |
| | |
| koguma | Kavnjača, lončić s ručkom za kuhanje kave.
Komentari: Podrijetlo: tur. -> hrv. |
| | |
| kolarina | Oblik kravate.
|
| | |
| koltrina | Zavjesa, zastor.
Komentari: Podrijetlo: tal. (coltre - plašt, zavjesa, zastor) -> hrv. |
| | |
| kolut | 1. Bilo koji šuplji simetrični predmet koji ima kružni oblik. 2. Pecivo u obliku kružnog vijenca širine od oko 5 cm i promjera od 20 cm do 30 cm, pravljeno od bijelog brašna i potom sušeno. Redovito se nosilo i/ili držalo nanizano na konpcu, a poznati običaj na selu je bio da se ~i daruju djeci za pričest, kada bi ih djeca nerijetko objesila oko vrata da se pohvale. 3. Dio metalnog ukrasa muške narodne nošnje, odnosno jačerme, (srebrni) metalni krug promjera otprilike 8 cm do 12 cm, koji visi uz vanjski rub prsnog dijela jačerme tako da omeđuje ilike. ~i dolaze u nizovima, jedan ispod drugoga, redovito sa svake strane po tri, tako da se djelomično preklapaju, a učvršćeni su ukrasnim pucama. Neobavezni su dio nošnje, kao i većina metalnih ukrasa (tj. bogatiji su ih imali, a siromašniji ne).
Sl.: koluti na jačermi.
 |
| | |
| komaštre | Lanac koji stalno visi iznad ognjišta i služi za vješanje bakre ili bronzina prilikom kuhanja ili peke prilikom zagrijavanja za pečenje.
Komentari: Pluralia tantum. Podrijetlo: grč. -> hrv. |
| | |
| komšija | Susjed.
Pr. rera:
Moj komšija, svoga pivca pazi
Da kokicu moju on ne gazi.
Komentari: Podrijetlo: tur. (komşu - susjed) -> hrv. |
| | |
| komšiluk | 1. Susjedstvo. Pr. "Šta ima nova u komšiluku?" 2. Zaseok. Pr. "Naše selo ima dvajst i pet komšiluka, a najveći je Marića".
Komentari: Podrijetlo: tur. (komşuluk - susjedstvo, susjedovanje) -> hrv. |
| | |
| komšinica | Susjeda.
Komentari: Podrijetlo: v. "komšija". |
| | |
| konak | 1. Noćenje negdje izvan svoje kuće, npr. "Iđen u babe na konak." ili "Primila san je na konak.", ali "Osta' je kod mene na konak." (dakle, kad bismo očekivali instrumental "na konaku", iznimno dolazi ili može doći akuzativ "na konak"). 2. Prenoćište, mjesto za noćenje, npr. "Bile su već sitne ure, ali srićon san naletio na konak.". 3. Pren. "Pričati Markove konake" - a) pripovijedati (ili raditi što drugo) na dugo i na široko, tako da postane dosadno; b) izmišljati, pričati nemoguće i izmišljene događaje, pričati lovačke priče.
Komentari: Podrijetlo: tur. -> hrv. |
| | |
| konga | v. koguma. |
| | |
| konistra | Pletena drvena (od pruća, najčešće vrbova) četvrtana košara za robu. Posebno se ističe pri donošenju dote kad se cura udaje i kad majke idu na babine kćerima (uglavnom u nju stave namirnice i druge darove za dijete).
Komentari: Podrijetlo: ngrč. (transkr. kanistro - košara) -> tal. (canestro - košara) -> hrv. |
| | |
| kontarisati (se) | v. kuntarisati (se). |
| | |
| korbela | Drvena kućica za golubove. |
| | |
| kotula | Ženska (pod)suknja.
Komentari: Podrijetlo: tal. -> hrv. |
| | |
| krakun | Zasun na vratima od kovanog željeza u obliku slova "L", koji vodoravnim pokretanjem zatvara odnosno otvara vrata.
Pr. rera:
Ja na silo, mala krakun tura,
Misli ona da ja neman cura.
|
| | |
| kramp | v. mašklin. Ovaj oblik dosta se više upotrebljava u sjevernijim naseljima Cetinske krajine.
Komentari: Podrijetlo: njem. -> hrv. |
| | |
| kredenca | v. kredencija |
| | |
| kredencija | Kuhinjski ormar za posuđe i kuhinjski pribor, komoda. Ukoliko je ostakljena, ~ se naziva vitrina.
Komentari: Podrijetlo: tal. -> njem. -> hrv. |
| | |
| krik | 1. Vanjski dio sustava za kočenje na karu, čijom se vrtnjom (krikanjem) koči kar. Nalazi se redovito s prednje strane kara, s desne strane ispod sjedala. 2. Pren. U raznim izražajima označava previše nečega ili prepuno ljudi; npr. "Ima i' pun kar i jedan na ~u" (ima ih jako puno); "Ma ne more više stat... jedino ako 'š na ~ stavit!" (zaista ne može više stati). |
| | |
| krikati | 1. Vrtiti krik kako bi se zakočio kar. 2. Obavljati radnju koja se sastoji od vrtnje određenog dijela neke naprave. |
| | |
| krošnja | Naprava za prijenos sijena ili slame na leđima. Negdje je bila ispeletna od pruća, a negdje se sastojala od nekoliko uzdušnih debelih prutova razmaknutih oko 20 cm koji su se u dnu svi lomili i skupljali u zajedničku osnovu. Najčešće je imala malo spljošten do pravokutan oblik.
|
| | |
| krožet | Kratki muški prsluk u narodnoj nošnji, izrađen od smeđeg platna (ili od dvije vrste smeđeg platna) i ukrašen na razne načine, koji se nosi iznad košulje, a ispod jačerme, i to najčešće samo u svečanijim prigodama, a ne inače. U slabinama je malo zategnut malim tanjim kaišem od istog materijala. Duž prednje strane ima dva niza rijetkih dugmadi, od kojih se, kad se zakopča, vidi samo jedan, te na lijevoj strani prsa mali ukrašeni džep, a ukrašeni su i spojevi duž boka te krajevi. Neki ~i, osobito vrlički, imaju još neke dodatne ukrase, bilo tkaninske, bilo metalne (srebrne). Nekad se za jačermu kaže i krožet.
|
| | |
| krto | Košara ispletena od šiblja (vrbe) koja se najčešće koristila pri berbi grožđa i ostalog voća.
|
| | |
| kudilja [ kùdilja] | 1. Zašiljeni štap, ponekad lijepo izrezbaren, s rubnikom na koji bi se nabila vuna iz koje se prela pređa; potrebno okretanje tada se vrši izravno rukom. Ovako se vuna prela pri čuvanju ovaca i/ili krava ili pri prelu; više u sjevernijim krajevima Cetinske krajine. 2. Drvena sprava na koju se stavljala ovčija vuna iz koje se prela pređa (u južnijim krajevima Cetinske krajine i Bosni), a pokretala se nožnom polugom.
Pr. rugalica:
Oj nevisto lina,
Kudilja ti drima,
Diver kuću pomejo,
U za' čas te dovejo.
3. Količina vune koja se natakne u jednom mahu na kudilju (1.) za presti, zavijača. Pr. Juče san isprela dvi kudilje vune.
Sl.: predenje vune kudiljom i vretenom.
Komentari: Podrijetlo: prasl. (*kǫdělja (rus. kudél', polj. kądziel)) -> hrv. |
| | |
| kudulja | v. kudilja. |
| | |
| kukumar | Krastavac (bot. Cucumis sativus), povrtna biljka iz porodcie bundeva koja se koristi za salatu.
Komentari: Podrijetlo: lat. (cucumis, -eris, m. (ili n.) - krastavac, od toga bot. Cucumis sativus) -> hrv. |
| | |
| kulaze | Kariola (v.), kolica, tralje.
Komentari: Podrijetlo: tur. -> hrv. |
| | |
| kuntarisati (se) | 1. (povratno) Riješiti se, osloboditi se čega negativnog, lekuperati se, izbaviti se iz nečega. 2. Maknuti koga ili što iz stanja koje je gore za subjekt u stanje koje mu je povoljnije, udaljiti od sebe objekt koji smeta.
Pr. a) "Tribalo bi se kuntarisat luga iz špakera! - Jesan, jesan, kuntarisa san ga sinoć."; b) "Ajme šta je naporan, jedva san ga se kuntarisa!"; c) "Tribalo bi strica otrat u grad. Evo, sad ću ga kuntarisat."
Komentari: Podrijetlo: tur. (kurtarmak - spasiti (se), izbaviti (se), osloboditi (se), riješiti (se)) -> hrv. |
| | |
| kuntarisovati (se) | v. kuntarisati (se). |
| | |
| kurdelica | 1. Dugi uski komad rezane i uvijene tkanine ili pletenog sukna koji služi za vezanje (vreća, šotane, traveže) ili za ukras; konopčić, konpac.
Pr. rera:
Mala moja, kad pođeš u brdo,
Veži gaće kurdelicon tvrdo!
Komentari: Podrijetlo: tal. (corda - konpac, konop) -> hrv. |
| | |
| kurelja | Unutrašnji dio, osnova klipa kukuruza, na kojem raste zrnje, a koji ostane nakon što se oruni zrno. Često se koristi za piriti vatru. Drugi nazivi su: ćapalica, kureljica, kureljina, paćera, turina, sturina, stura, paćalica, klipina, paćura, čepina, okomina... što v.
Komentari: Zanimljivost: gotovo svako selo, a nekad i zaselak u Cetinskom kraju ima svoj naziv, zato je ovako puno sinonima, a vjerojatno svi nisu ni obuhvaćeni. |
| | |
| kureljica | kurelja, što v.
Komentari: Podrijetlo: umanjenica od "kurelja" koja je izgubila umanjeničko značenje. |
| | |
| kureljina | kurelja, što v.
Komentari: Podrijetlo: uvećanica od "kurelja" koja je izgubila uvećaničko značenje. |
| | |
| kušin | Jastuk.
Komentari: Podrijetlo: tal. (cuscino - jastuk) -> hrv. |
| | |
| kuškinja | Podrepnjak, kožni kaiš koji se stavlja konju pod rep da drži sedlo.
Komentari: Porijetlo: tur. (kuskun, kuskune - podrepnjak) -> hrv. |
| | |
| kutlača | Velika drvena žlica za miješanje tekuće i/ili žitke hrane pri kuhanju u bakri, bronzinu, kazanu i sl., varnjača. |
| | |
| kutljača | v. kutlača. |
| | |
| kužina [ kùžīna ] | 1. Kuhinja. Pr. Di je baba? - Eno je u kužini. 2. pren. Stil ili ukus kuhanja, kuharsko umijeće; hrana spremljena po određenom umijeću kuhanja. Pr. a) Nema ditetu do materine kužine. b) Uvik se moj Pipe pojmi na materinoj kužini. (fraza na kužini).
Komentari: Podrijetlo: lat. (coquina, -ae, f. - kuhinja, kuharstvo) -> tal (cucina - kuhinja) i mlet. (mlet. cusìna - kuhinja) -> hrv. |
| | |
| kućerin | Izobličeno bićerin, što v.
|
| | |
| kvasina | 1. Ocat, otopina octene kiseline. 2. Pokvareno (ukvasano) vino. 3. Pren. "Otić' na kvasinu" - poludjeti, postati senilan, doživjeti pomračenje uma. |
| | |
|
|
Glossary V2.0 |
Domaće riči 
