|
Potražite riječ. |
|
Upiši novu riječ |
|
| P |
| U riječniku se nalazi 62 riječi. |
| Stranice: 1 |
| panta | Dio konstrukcije krova, daska koja povezuje nasuprotne merteke pri vrhu krova, gdje se spajaju, a malo (0.5 m do 1 m) ispod slimena. Ispod njih su u sličnoj ulozi grede, koje spajaju nasuprotne merteke u dnu, tj. u vijencu. Očito služe za čvrstoću konstrukcije. Pr. izreka: "Pusti pivca na grede, on 'oće na pante." (Pijetao uvijek teži uzvišenijem položaju.)
|
| | |
| parjati (se) | Ostaviti, pustiti, napustiti, ostaviti na miru. Npr. "Parjaj me se!" - "Ostavi me na miru!"; "Nije se parja vatre dok ga nije opeklo."
|
| | |
| pašabrod | Cjedilo.
|
| | |
| patisati | Popustiti, kalati, oslabiti.
Pr. "Ne patisaje..." |
| | |
| paver | Pamučna vrpca koja gori izvlačeći pertolej u svijeći petrolejci. |
| | |
| pazar | 1. Sajam, javna kupoprodaja stoke, poljoprivrednih proizvoda, alata, kućnih potrepština i sl., koja se održavala u točno određen dan u pojedinom gradu - središtu određenog kraja. 2. Mjesto na kojem se odvija prethodno. 3. ~iti a) aktivno sudjelovati u prethodnim radnjama, kupovati ili prodavati robu na ~u. b) pren. riskirati, ulagati s velikom mjerom rizičnosti. 4. ~ni dan Dan koji je u nekom kraju stjecajem sociopovijesnih okolnosti uvriježen za održavanje ~a.
Pr. "Subotom se na ~ iđe!" - treba djelovati pravovremeno.
Komentari: Podrijetlo: perz. -> tur. -> hrv. |
| | |
| paćalica | kurelja, što v. |
| | |
| paćelica | kurelja, što v. |
| | |
| paćera | kurelja, što v. |
| | |
| paćica | Kurelja, što v.
|
| | |
| paćura | kurelja, što v. |
| | |
| pecekljun | Špic ili vrh nečega. |
| | |
| peka | Glinena ili metalna naprava u boliku kugline kape promjera oko 60 cm i visine oko 20 cm, koja se koristi za pečenje (najčešće kruha) na kominu. Po sredini svoje plohe ima obrub koji sprječava klizanje vrelog pepela i žara iz površinu, a na vrhu hvatište ne koje se kače komaštre. Osobito je poznato po pekama selo Potravlje; v. bakra.
|
| | |
| pendžer | 1. Prozor. 2. pren. Doći pod ~ a) Doći na ljubavni sastanak ili ašikovanje. b) Doći prisluškivati nečiji razgovor.
Komentari: Podrijetlo: perz. -> tur. -> hrv. |
| | |
| petak [ pètāk ] | Ovan ili jarac od pet godina. Tko bi imao pedesetak ovaca, popu bi davao ovna petaka. |
| | |
| petreulje | Petrolej, gorivo (jedna od razlučevina nafte) koje se koristi za napajanje lampa. |
| | |
| petrusim | v. petrusimen. |
| | |
| petrusimen | Peršin, dvogodišnja povrtna začinska zeljasta biljka iz porodice štitarki.
Komentari: Podrijetlo: grč. (transkr. petroselenon) -> lat. (petroselinium) -> hrv. |
| | |
| pijat | 1. Tanjur.
Komentari: Podrijetlo: tal. (piatto - tanjur, plata) -> hrv. |
| | |
| pinjata | v. pinjatin. |
| | |
| pinjatin | Duboki lonac za kuhanje s dvije ručke. |
| | |
| pišman | Odustajanje od namjere, povlačenje, odustajanje od odluke. v. popišmaniti se. |
| | |
| pišmaniti (se) | Nesvršeno od popišmaniti se, što v. Odustajati od namjere, mijenjati odluku, kršiti riječ i sl. Pr. Ajde bona, šta se odma pišmaniš, radi dvi riči!?
|
| | |
| pićerin | v. bićerin. |
| | |
| ploče | Srebrne ili metalne ploče kvadratičnih i/ili trokutastih oblika koje se prišivaju na gornji dio jačerme, oko vrata, dimenzija od oko 5 cm; složene su najčešće u dva reda, gdje su u donjem redu kvadratčne, a u u gornjem trokutaste ~. Na sredini redovito imaju dodatni zlatni ukras veličine dugmeta.
Komentari: Riječ se odnosi na dio metalnih ukrasa narode nošnje, odnosno jačerme. |
| | |
| pobaška | v. obaško. |
| | |
| pobaško | v. obaško. |
| | |
| póla | 1. Polutka, polovina nečega što je bilo ili jest jedinstveno. Npr. "jareća póla" - polovina jareta i sl. Kada se kaže sámo, tj. poimenčeno, tada znači: a) pola krumpira, redovito pečenog; v. 2. b) Pola nečega što se vidi prilikom ogovra o tome, npr ako je na stolu raspolovljena lubenica, može se reći: "Dodaj der mi tu pólu". 2. (pluralia tantum) póle - po pola prerezani, zasoljeni te potom spojeni (čačkalicom ili kakvim drvetom tako da je između njih umetnut komad pancete) i pečeni neoguljeni krumpiri.
Sl.: Póle.
|
| | |
| póle | v. póla 2. |
| | |
| polučak | Dubljena drvena posuda od jednoga komada koja je služila kao mjera za žito u zrnu. Drži otprilike pola varćaka, dakle oko 5 kg. Negdje se dubi od jednog komada drveta, a negdje se samo valjkasta stijenka izdubi i obavije obručom kako ne bi pukla, a dno se prišije brokvicama.
Komentari: Podrijetlo: od "pola" jer mjeri pola varćaka. |
| | |
| pomidora | Rajčica. |
| | |
| ponistra | Prozor.
Komentari: Podrijetlo: tal. -> hrv. |
| | |
| popišmaniti se | 1. Povući se pod nekom silom, povući svoju odluku, odustati od namjere. Pr. Je se on tio š njimen tuć', ma kad je vidio kolki je, brzon se popišmanio. 2. Prekršiti svoju riječ ili obećanje, ne biti vjeran. Pr. Odnikidan mi je obeća potpisat šta ga sljeduje, a evo sad se ništa popišmanio. |
| | |
| poplun | v. imbotida, jorgan. |
| | |
| portafoj | Novčanik, briktaš, takuin.
Komentari: Podrijetlo: franc. (portefeuille - novčanik) -> hrv. |
| | |
| pošada | Nož kao pribor za jelo, koji je cijeli od jednog komada metala (i ručka i oštrica) i ima tupi, zaobljeni vrh.
Komentari: Podrijetlo: tal. (posata - komad pribora za jelo) -> hrv. |
| | |
| posve | 1. Mnogo, puno (pojačaje riječ uz koju stoji, a koja označava nešto nemjerljivo ili naoko neodredljivo). Npr. "Ova žica je posve žilava." 2. Potpuno, sasvim, do kraja. Npr. "Uh, posve san se smočio."
Komentari: Ne može doći uz nešto sasvim određeno, npr. ne može se reći "*Ova je roba posve talijanska". |
| | |
| potakljati | Poduprijeti takljom, zabosti taklje u zemlju pored biljaka koje treba pridržavati. |
| | |
| pouka | 1. Vjeronauk općenito, ali isključivo onaj koji se održavao u crkvi i kojeg je držao svećenik, npr. "Ajde, mila moja, na pouku!" 2. Savjetovanje sa svećenikom prije braka ili krizme, predbračni vjeronauk, vjeronauk prije krizme, npr. "Šta to govoriš, ka' da nisi bila na pouci!"
|
| | |
| povoj | 1. Meko i nježno platno u koje se omotava novorođenče. Npr. izrjeka "Od povoja do pokrova" - od rođenja do smrti. 2. Platneni zavoj za rane ili ozlijeđene dijelove tijela. |
| | |
| prakljača | Drvena naprava kojom se lupalo rublje (osobito veći komadi kao deke, klašnje, sukanci i sl.) koje se na ruke pralo na bunaru ili na potoku/rijeci kako bi se ocijedila voda i nečistoća iz njega. Sastoji se od drške na koju se nastavlja zadebljani i teži dio dug oko 20 cm, poprečnog presjeka u obliku trokuta.
Komentari: Podrijetlo: od "prati" -> "pratljača" (ekspr.) -> "prakljača". |
| | |
| praknjača | v. prakljača.
|
| | |
| praljak | 1. Kočić, manji drveni zašiljeni klin, najčešće u obliku slova "L" ili "T", koji služi za pravljenje rupa u zemlji u koje se stavljaju sadnice povrća pri sađenju. 2. Drvce, grančica, suharak, mali suhi komad drveta. Npr. "Vidi ga, osušio se ki praljak." 3. Općenito manji komad uređena i/ili uglađena drveta odnosno štapa za razne namjene (ovisno o namjeni može imati na kraju šiljak oblika "1", "T" i sl.), npr. za pridržavanje i zatezanje smotaka vune pri stupanju; kao ražanj na koji se natiču puževi, žabe, kukuruzi, (u novije vrijeme) kobasice, meso i sl.; za pridržavati kožu pri izradi opanaka; za čapušanje i runidbu kukuruza; za zatezati vreću žita ili brašna...
|
| | |
| prančijok | prančiok, što v. |
| | |
| prančiok | 1. Manje, izdvojeno, često zavučeno mjesto okrenuto prema suncu, dobro osunčan izdvojen vrt pri brdu. Pr. Iđen se malo ogrijat u prančiok, neće li me proć glava. 2. Bilo kakvo, svako dobro osunčano mjesto. Pr. Kad upeče u nom prančioku, niko ne bi priživio! |
| | |
| prangija | Vrsta topa, maleni top, često domaće izrade i često samo za pucanj bez hitca; mužar, mačkula.
Komentari: Podrijetlo: tur. (frengi - odljev za istjecanje (na palubi), preneseno tvrdoglavac, tvrdica) -> hrv. |
| | |
| prdomisliti se | Predomisliti se, promijeniti odluku, sud ili mišljenje. |
| | |
| predika | 1. Propovijed, homilija, u Katoličkoj crkvi, obredni govor teološko-poučnog obilježja kojeg svećenik drži nakon naviještanja evanđelja. 2. Stroga pouka, lekcija, monološko kritiziranje nekoga. V. predikati.
Pr. a) "Ko je danas drža prediku u crkvi?"; b) "Čut će on d mene prediku kad ga trevin, ja mu kažen!"
Komentari: Podrijetlo: v. "predikati". |
| | |
| predikati | 1. Držati prediku, propovijedati, držati homiliju, tumačiti evanđelje u misi (odnosi se samo na svećenika). 2. Strogo poučavati, nekome nešto ozbiljno govoriti kao kritiku, držati lekciju, tupiti nekome.
Pr. a) "Gospe moja, lipo li predika, usta mu se pozlatila!"; b) "Ma šta predikaš više, kad ćeš se ustavit'!?"
Komentari: Podrijetlo: lat. (praedico, 1. - objaviti, proglasiti, navijestiti, izjaviti, izgovoriti, izgovarati, obznaniti, priopćiti) -> tal. -> hrv. |
| | |
| pređa | Predivo, vuneni konac dobiven od ovčije vune predenjem.
|
| | |
| priša | Žurba, žurenje, hitnja. Pr. 1. Đava ti prišu odnio, kud letiš? 2. Mlado ti je to za brat. - Nije priša [priše], sazorit će!
Prilog na svu prišu - žurno, hitno, brzo, npr. Daj Bog kišu, na svu prišu! - kaže se kad pričvrči od vrućine.
Komentari: 1. Podrijetlo: lat. (premo, 3. pressi, pressum - pritiskati, navaljivati, tlačiti, žuriti) -> tal. (pressa - navala, stiska, žurba; pressare - stiskati, navaljivati, žuriti) -> hrv.
2. Jedna od glavnih suradnica u ovom projektu vlasnica je trafike "Priša" u Košutima. |
| | |
| prišiti | Žuriti, hitati, brzati, brzo raditi. Pr. izrjeka Ko priši, vrat lomi.
v. priša. |
| | |
| privislo | Metalna ručka na siću za crpanje vode. |
| | |
| prljati | Peći ili pržiti što na žeri, najčešće se kaže za kukuruz, krumpire, u novije vrijeme kobasice. Pr. "Oćemo večeras kod krava prljat kuruze?" |
| | |
| prodika | v. predika. |
| | |
| prodikati | v. predikati. |
| | |
| prounda | Rupa u zemlji, ponor, provalija bez dna, urušenje u zemlji malog otvora, omanja jama (malog otvora). Pr. Odnikidan san u šparogon naletio na niku proundu, zamal' san upa u nju.
Komentari: Podrijetlo: lat. (profundum, -i, n. - rupa, provalija, jama, ponor; profundo, 3., -fudi, -fussus - rasuti se, ususti se, urušiti se) -> tal. (profondo - duboko; profondere - rasuti se, osuti se) |
| | |
| proundati se | Prorušiti se, urušiti se, propasti, upasti (o zemlji). v. prounda.
Komentari: Podrijetlo: v. "prounda". |
| | |
| prtiti | 1. Tovariti i vezati neki teret na leđa kako bi se ponio. Redovito se misli na žene, a najčešće se kaže za brime da se prti. Pr. izrjeka "Nema za nju straja, još se ona prti." - dobro se drži, još je zdrava. 2. Nositi nekakav teret na leđima. Pr. "Nu šta prti ono brime, sve jon se." 3. Strahotno bježati ili otići od ili ispred nekoga. Pr. "Ako ti ja dan, prtit ćeš uza stranu ki oparen!" |
| | |
| prćija | 1. Dota (v.), miraz, imovina koju djevojka pri udaji donosi u brak od roditelja kao svoj doprinos obitelji. 2. Nečije isključivo osobno vlasništvo u odnosu na zajednicu u kojoj živi, nešto vlastito u odnosu na nešto zajedničko. 3. Nešto zajedničko što pojedinac iz zajednice svojata kao svoje ili se prema ostalima ponaša kao da je to isključivo njegovo, npr. izreka "Nije ti to ćaćina prćija, znaš!" - "Nemoj to svojatati jer nije tvoje (nego zajedničko)!". |
| | |
| puca | 1. Dugme (na odjeći). 2. Zglobna jabučica u pršutu, uklopni dio zgloba na bedrenoj kosti kojim ona uklapa u zdjeličnu kost svinje. Tu je meso najosjetljivije za pokvariti se, odnosno najopasnije da muva nabaci ili napljuje crve. 3. Dio metalnih ukrasa narodne nošnje, v. kolut, 3.
 |
| | |
| pura [ púra ] | 1. Mljeveno brašno neoljuštena kukuruza za jelo. Pr. a) Iđen u mlinicu po puru šta san odnikidan odnio. b) blagoslov Kupusa do Uskrsa, pure do Jure, Kruva do Duje. (Uskrs - početkom proljeća; sv. Jure - 23. 4.; sv. Duje - 7. 5.).
2. Jelo od mljevena brašna neoljuštena kukuruza, žganci. Kuha se tako da se odjednom ubaci u bakru ili lonac sa zaslanjenom kipućom vodom, te se odmah stvori bota, koja se probije uzduž i pusti da ključa (purnja). Na kraju se odlije nešto purine krvi i onda se izmiješa, te jede najčešće sa žmarama, talogom, kiselim kupusom, kiselinom, mlaćenicom i sl. Uzima se u grumenovima - botama.
Pr. a) rere
Bota pure, bota bakalara:
Naili se ja i moja stara!
I ja san je i brija' i šiša'
Na kominu di se pura miša!
Kad se sitin kupusa i pure,
Sve mi suze niz obraze cure.
Ručku pure, a večeri kaše,
To je 'rana Rvačanke naše!
Suve pure i guzate cure,
Sačuvaj me, Bijakovski Jure!
Sinjanine, purin dušmanine,
Teško puri kad se u te sjuri.
b) Ki pura k ručku! - Izrjeka za isticanje pravog vremena, npr. kad neko stigne točno na vrijeme, kaže se: Nu pravo ki pura k ručku!
|
| | |
|
|
Glossary V2.0 |
Domaće riči 
