|
Potražite riječ. |
|
Upiši novu riječ |
|
| S |
| U riječniku se nalazi 79 riječi. |
| Stranice: 1 |
| samar | 1. Drveno sedlo koje stavlja na leđa tovarne životinje, najčešće magarca, podstavljeno vunenom pređom i privezano oko trbuha životinje, na koje se vezao (tovario) teret. Redovito se konstrukcija satojala od dvije usporedne osnove u obliku naopakog slova "U", koje su na razmaku od oko 70 cm povezane sa sedam daščica ("sedam drvaca"): s jednom na sredini i s po tri sa svake strane. 2. Planinski prijevoj, najčešće između dva planinska vrha; tako je poznat npr. Samar na Svilaji.
Komentari: Podrijetlo: grč. -> hrv. |
| | |
| šantaralo | Zasun na drvenim vratima kod kojeg se pritiskom palca s vanjske strane polugom podiže zatvarač s unutarnje strane vrata. |
| | |
| šantarelo | v. šantaralo. |
| | |
| saprljati | 1. (prijelazno) Kratko izložiti kož plamenu kako bi se spalile dlake. Npr. "Ja ove godine nisan šuviga prasad, nego san i' saprlja." 2. (povratno) saprljati se - kratkotrajno se opeći (vatrom, vodom, parom, žerom ili bilo čim vrelim), redovito se misli na slabiju jakost opekline. Pr. poslovica "Bolje je i dest puta na vruć kumpir punit, nego se jedanput na nj saprljat." |
| | |
| šašula | Drvena lopatica za vađenje i/ili stavljanje brašna. |
| | |
| šeget | Pila za drvo, koja se sastojala od velikog lista dugog oko 2 m i širokog do 20 cm, s drvenom ručkom na svakom kraju. Služi za pilanje debala, a koristi se redovito u dvoje.
|
| | |
| selen | Celer, povrtna zeljasta začinska biljka iz porodice štitarki.
Komentari: Podrijetlo: grč. (transkr. selene - selen) -> hrv. |
| | |
| sepet | Okrugla pletena košara za nositi sijeno ili slamu na leđima ili na magarcu. Sličan krošnji, što v.
Komentari: Podrijetlo: perz. -> tur. -> hrv. |
| | |
| šervati se | Na vrijeme se sjetiti, često neposredno prije nego postane kasno za određenu radnju. Pr. Srićon san se šerva to ponit prije nago san poša.
|
| | |
| šesan | Zgodan, naočit, skladno građen, lijepo građen, lijep. |
| | |
| šiljeg | Muško janje od godinu dana. |
| | |
| šiljegica | v. šiljegvica. |
| | |
| šiljegvica | Žensko janje od godinu dana. |
| | |
| šilježe | Janje od godinu dana.
Pr. rera:
Čudila se ovca i šilježe
Kako čoban čobanicu žeže. |
| | |
| šiljica | v. šiljegvica. |
| | |
| silo [sílo] | 1. Večernje okupljanje ljudi u selu na razgovor, druženje, nekad i zabavu, za prikratiti vrijeme a nekad i uz neku sitnu rađu. Više se iđe na silo jeseni i zimi kad su noći duže, a tada bi bilo praćeno i pjesmom (rerom ili guslama), narodnim igrama i sl. Pr. Jesmo se sinoć napivali na silu kod Ljutoga. 2. o mocima i curama ašikovanje, što v. Pr. a) A lipa momka, Gospe moja! - E, njegovon san babi ja iša na silo! b) rera
Nisan, mala, ja doša na silo:
Svratio san, usput mi je bilo!
Ja na silo, moja cura Kata
Šibicon mi zapričila vrata!
3. pren. Družina momaka koji dolaze na ašikovanje kod cure, a od kojih ju je jedan nakanio ženiti. Ako bi cura bila dobra, znalo se i nekoliko takvih družina zaredati u jednom danu (najčešće subotom, koja je bila glavni dan za silo). Pr. Zadnje subote tri su jon sila dolazila!
4. Okupljanje u nečijoj kući kako bi mu se pomoglo oko nekog posla, najčešće takvog da se radi sjedeći i rukama, npr. pređa (tada se silo posebno zove prelo, što v.), čišćenje graha, poslovi oko vune, čepušanje kuruza i sl. Najčešće se to odnosi na žene.
Komentari: Podrijetlo: od "siditi". |
| | |
| sindžir | 1. Lanac. 2. Okovi.
Komentari: Podrijetlo: perz. -> tur. (zincir - lanac) -> hrv. |
| | |
| sinija [ sìnija ] | Niski tronogi okrugli drveni stol, promjera od 50 cm do 1m, koji stoji na sred kuće, najčešće pokraj ognjišta i služi za blagovanje, a blaguje se sjedeći na tronošcima, kaškama iz velike drvene zdjele na sred sinije. Ne stoji stalno na sred kuće, nego se postavlja o ručku ili večeri.
Komentari: Podrijetlo: arap. (ṣīn - Kina) -> perz. (sīnī - kineski) -> tur. (sini - veći okrigli bakreni ili mjedeni poslužavnik, plitko okruglo korito) -> hrv. |
| | |
| sić | Metalna - limena (danas i plastična) posuda za vodu, vjedro. Redovito se sužava prema dnu. Na bunaru je postojao poseban sić za zaićati vodu koji se odatle nije nosio.
Komentari: Podrijetlo: tal. (secchio - vjedro, kanta) i mlet. (sechio - isto) -> hrv. |
| | |
| škaca | Metalna ambalaža od gulaša, mesnoga doručka, riblje konzerve i sl.
|
| | |
| škafet | v. škafetin. |
| | |
| škafetin | Klizni pretinac u stolu, ladica, kašetin.
Komentari: Podrijetlo: njem. -> hrv. |
| | |
| škancija | Drvena kuhinjska polica na kojoj stoji kuhinjsko posuđe (tanjuri, čaše, bukara i sl.) i ostala kuhinjska pomagala. Može imati samo jednu, ali i više polica, kao i male ladice. Možemo reći da je ~ jedan oblik kredencije, što v. |
| | |
| škanj | Manja drvena klupa za sjedenje, koja je najčešće imala neko stalno mjesto, bilo u kući, bilo pod nekim drvetom ispred kuće. Tronožac se ponaked poistovjećuje sa ~em.
|
| | |
| škavet | v. škafetin. |
| | |
| skerati | Srušiti, grubo skinuti, preuzeti grubim skidanjem, spustiti. Skerati poda se - strpati poda se, skokošiti.
Pr. 1. (kad se dvojica tuku) Nu, skeraj ga poda se, drž... 2. Jesi li skera magarad iz strane? 3. Valjat će skerat kuruz ogozgare s tavana. |
| | |
| skorup | 1. Kajmak, masna naslaga koja se skupi na vrhu (domnaćega) mlijeka kad se skuha (svari) i ohladi. Onda se to pokupi i mete se maslo u stapu. 2. Pren. ono što je najvrjednije u određenom skupu nečega.
Komentari: Podrijetlo: od "skoriti" jer se skupljanjem na vrhu mlijeka masna naslaga i stvrdne, odnosno skori u odnosu na mlijeko. |
| | |
| škrinja [ škrȉnja ] | 1. Čvrsta kutija, u prvom redu drvena, u kojoj se drže razne stvari (npr. alat, rublje, novac, ...), sanduk. Pr. De donesi čekić, eno ti ga gori u škrinji. 2. Drvena kutija s ključem u kojoj su se držale najvrjednije stvari i luksuzna hrana: zlato, novac, šećer i sl. Pr. Baba, aj daj mi cukarin iz škrinje. 3. moderno Zamrzivač, ledenica, hladnjak za duboko zamrzavanje namirnica. Pr. Ništa brte ne valja ovo meso iz škrinje. |
| | |
| škripac [ škrípac ] | 1. Drvo na ognjištu u obliku naopakog slova "L", na kojem su visile komaštre. Okomiti dio bio je učvršćen na vrhu i na dnu uza zid tako da se cijeli škripac mogao vrtiti kako bi se komaštre primakle i odmakle s vatre.
Komentari: Podrijetlo: od "škripiti". |
| | |
| škurija | Kočijaški bič za tjeranje konja u zapregu, napravljen od ukrašena (izrezbarena) štapa dugog 1-1.5, na kojeg se nastavlja do 5 mm debela traka od goveđe kože, duga do 2 m, a može biti i sama kožna traka bez štapa. Pr. izrjeka "Na zadnjeme škurija puca."
|
| | |
| škurja | v. škurija. |
| | |
| slamnica | Ležaj napravljen od platna u kojeg se stavljala slama ili lepušina od kukuruza. Platno je imalo rupe sa strane pa bi se ujutro kroz te rupe uvukle ruke i promiješale slamu tako da ležaj bude spreman za iduću noć.
|
| | |
| šnajder | Krojač, najčešće se misli na školovanog i profesionalnog.
Komentari: Podrijetlo: njem. (schneider - krojač) -> hrv. |
| | |
| šocija | 1. Nestašna radnja, smješnoća, nepodopština, ludosmijasta radnja, zezancija, ruganje, budalaština i sl. Npr. "Ajde, mali, ne izvodi tudan šocije!" 2. Skupina prijatelja sklonih činiti nepodopštine, sumnjivo društvo, društvo sklono činiti štetu.
Komentari: Podrijetlo: tal. (sciocco - smiješan, budalast, otkačen, nestašan) -> hrv. |
| | |
| solar | Kameni trijem sazidan na vrhu stepenica ispred ulaza na kat kuće; balatura, što v.
Komentari: Podrijetlo: lat. (solarium, -i, n. - terasa, trijem) -> hrv. |
| | |
| šolja | 1. Mala šalica za kavu. 2. Ćikara, veća šalica za mlijeko, mlaćanicu, kiselinu i sl.
Komentari: Podrijetlo: njem. (die Schale - ljuska; zdjela) -> hrv. |
| | |
| šolj|a | 1. Šalica za kavu i/ili mlijeko. 2. pren. Gledati u ~u Gatati odnosno proricati sudbinu prema ~i, tj. prema šarama koje oblikuje talog kave (vundeć) kad se ~a okrene i ostavi neko vrijeme.
Komentari: Podrijetlo: njem. -> hrv. |
| | |
| šotana | Podsuknja, široka donja platnena suknja (najčešće od šarena platna) obrubljena vezom koja se nosi ispod kotule ili traveže.
Pr. rere:
Karirana šotana u boji
Brnažanko, lipo li ti stoji.
Traveža mi od šotane kraća,
Mila majko, neću za 'rkaća.
Sastala se Lećevica s Mućon
Ja i mala u šotani vrućon.
Oj šotano, šaroviti vraže,
Zorli na te mlađarci se draže. |
| | |
| speza | spiza, što v. |
| | |
| spirine | Otpadci hrane koji se skupljaju tokom dana u jednu posudu (karlovu, kalaču) i daju domaćim životinjama za hranu.
|
| | |
| spiza | 1. Kupnja hrane, nabava namirnica. Pr. Di je mate? - Ošla u spizu!
2. pren. Hrana, namirnice. Pr. Jes' kupio spizu? 3. Jelo, poslužena hrana. Pr. Šta je dobra ova spiza, prste lizat'!
Komentari: Podrijetlo: lat. (expensa - trošak, izdatak, stavka na računu) -> tal. (spesa - kupnja, nabava, trošak) -> hrv. |
| | |
| sputit | Zavezati ili sapeti noge, onemogućiti komu kretanje, sputati.
|
| | |
| srma | 1. (Povijesno) Tanka srebrna ili (u Cetinskom kraju) zlatna nit kojom se ukrašava odjeća, redovito samo poprsje jačerme. 2. (Prema prethodnom) tanki fini svileni konac boje zlata ili srebra koji se koristi u istu svrhu.
Komentari: Podrijetlo: tur. -> hrv. |
| | |
| stalak | v. odalica.
|
| | |
| stanje | 1. Imanje, posjed, svukupni imetak jedne obitelji (jednoga gazde), posebno se očituje i izriče u zmeljišnu posjedu, stoci i nekretninama. Nekad se pleonastično kaže stanje i imanje (pr. Proda' je stanje i imanje i oša u Tudešku.), a nekad se koristi množina stanja u istom značenju (pr. Fali se kada ima Tripalova stanja!). Pr. a) Ajmo zarana, silno nam je stanje u Markete kosit.
b) rera
Puno braće, siromašno stanje:
To se, majko, namirilo na me!
2. Ukupnost okolnosti ili oblika (o stvarima) u kojima se tko/što nalazi. Pr. Kako ti je čouk? - U tešku ti je stanju, jadna ti san!
Komentari: Podrijetlo: ie. (*steh (usp. grč. histanai, lat. sto, 1. - stati)) -> prasl. i stsl. (stati (usp. polj. stać i rus. stat') -> *stanъ (usp. rus. stan - rast; polj. stan - stanje)) -> hrv (stan -> stanje). |
| | |
| stap | Visoka uska drvena posuda koja se sužava prema vrhu, a služi za metenje kiseline, tj. pravljenje maslaca. V. mesti.
Komentari: Podrijetlo: njem. -> hrv. |
| | |
| štikadenat | Čačkalica.
Komentari: Podrijetlo: tal. -> hrv. |
| | |
| štokrla | Stolac bez naslonjača.
|
| | |
| stopanjica | Domaćica, kućanica, ženska osoba koja je u kući spremala i kuhala dok su ostali išli raditi u polje ili oko kuće.
Pr. napjev:
Ajme ti je kućnoj stopanjici
Kad nestane masla u žarici.
Još je teže kućnom gospodaru
Kad nestane žita u ambaru.
|
| | |
| stopram | stopron, što v. |
| | |
| stoprom | stopron, što v. |
| | |
| stopron | 1. Upravo sad, odmah, istog trena, ovaj tren, sada. Pr. Di je Peko? - Doša iz vareša i stopram otra krave u stranu. 2. Istom, pravo, upravo. Pr. Danas mi stopram palo na pamet japiju opravit', a nigdi vidit' Tome japijara. 3. Jedva, tek, još. Pr. Valjalo bi gnjoj istravat'. - Ma pušći da stanen, stopram san doša. |
| | |
| štraca | 1. Stara krpa koja služi za brisanje nogu, krpetina. Nekad za tu namjenu služi dotrajala stara odjeća. 2. Iznošena i odbačena, dotrajala stara odjeća, ruta. 2. pren. Beskarakterna, nemoralna osoba, (stoga) odbačena od društva, vucibatina. Pr. "Šta ti istresaš gaće nada mnon, ki da san ti ja štracetina!?"
Komentari: Podrijetlo: tal. -> hrv. |
| | |
| štracetina | v. štraca. |
| | |
| štumak | v. štumik. |
| | |
| štumik | 1. Stomak, trbuh. 2. Želudac.
Komentari: Podrijetlo: od "stomak", koji ima podrijetlo: grč. (stómahos (translit.) - želudac) -> lat. (stomachus, -i, m. - želudac) -> hrv. |
| | |
| stura | kurelja, što v.
Komentari: Podrijetlo: v. "sturina". |
| | |
| sturina | kurelja, što v.
Komentari: Podrijetlo: od "sturiti" jer se prilikom runjenja zrnja turaju sa sturine. |
| | |
| šudar | Rubac, ukrašena četvrtasta tkanina koju žene i bake nose na glavi. U Cetinskom kraju veže se najčešće na dva načina: da se premota po dijagonali i sveže oko cijele glave, prekrivajući lice i vežući se ispod brade, ili da se podveže oko glave i sveže u potiljku.
Komentari: Podrijetlo: tal. -> hrv. |
| | |
| šudarić | Platnena maramica za brisanje nosa, džepni rupčić.
|
| | |
| sučija | Sušica, tuberkuloza, zarazna bolest koju izaziva Kochova bakterija. |
| | |
| šugaman | v. šugoman. |
| | |
| šugoman | Ručnik, komad platna ili tkanine za brisanje lica, ruku i tijela. |
| | |
| sukanac | Klašnja, biljac, debeli i često grubi pokrivač za postelju napravljen od sukna, tj. satkan od oštre ovčije vune, koji se koristi zimi jer je jako topao. Kad se tek otkaje, dosta je grub, pa se treba nositi stupati u stupe kako bi se izbila vlas, tj. kako bi postao čupaviji i ugodniji. Redovito je satkan u crno-bijelim debelim prugama.
Pr. a) rera:
Znat ćeš, mala, šta je Potročanac,
Kad te golu strpa po sukanac.
b) zagonetka:
Naš šaronja tvoju mater pritiska?
(sukanac).
Komentari: Podrijetlo: od "sukno", jer se od njega radi. |
| | |
| sukanci | Množinski naziv za jedan pokrivač sukanac. Postanak mu je vjerojatno jer se jedan pokrivač - sukanac - sastoji od tri pole. |
| | |
| sukanjac | v. sukanac.
|
| | |
| šukare | Kolica, kariola, što v.
|
| | |
| sukno | Tvrda debela tkanina od domaćeg konca od obrađene ovčije vune, koja se koristi za daljnju izradu odjevnh predmeta.
Pr. "Imati u ruci i nož'ce i sukno" - "Držati sve konce u svojim rukama", "Imati vlast odlučivati i upravljati prema svojoj volji". |
| | |
| sular | solar, što v. |
| | |
| sumpreš | Glačalo za robu, peglo.
 |
| | |
| sumprešati | Glačati robu, peglati. |
| | |
| šura | Šurjak, ženin brat.
Pr. rera (ženska, pjeva je cura iz Potravlja ili mjesta koje se spominje):
Da san momak i da volin cura,
Iz Potravlja bio bi mi šura! |
| | |
| suritka | Prozirno-zelena tekućina koja ostane kad se sir napravi.
|
| | |
| šušte | 1. Čelične opruge koje se ugrađuju u podlogu za ležanje između dva debela sloja tkanine. 2. Vrsta ležaja s čeličnim oprugama, podloga za ležanje koja ima ugrađene čelične opruge.
Komentari: Podrijetlo: tal. -> mlet. -> hrv. |
| | |
| šuština | Vrsta kopče za odjeću, koja se sastoji od dva dijela takva da jedan ulazi u drugi, učvrsnica.
|
| | |
| suvez | 1. Poseban oblik poljoprivrednog savezništva, najčešće među suseljanima koji nisu imali dovoljno teške stoke za obrađivanje zemlje, koji se sastojao u uzajamnoj i obaveznoj pomoći drugome savezniku u vrijeme poljoprivrednih radova, prvenstveno s konjima ili volovima. 2. Pren. biti s nekim u ~ Podržavati nekoga u mišljenju ili zalaganju pri nekoj važnoj odluci. Ponekad je označavalo istinsko, duboko i staro prijateljstvo. 3. Starohrvatska riječ za savez u općem značenju.
Komentari: Ova riječ je iznimka u slaganju s prijedlozima: slaže se isključivo s prijedlogom "u", i s njim dolazi u nominativu a ne u lokativu. Npr. "Moj je did bio s njegovin u suvez." |
| | |
| svȉt | 1. Savjet, (dobra) preporuka. Pr. Ludu svita ne triba. 2. (Starije) Vijeće, vijećanje, skupno savjetovanje.
Komentari: Napomena. Genitiv "svita" je homonim s imenicom (nominativ) "svita" koja znači svjetina, narod, raja. |
| | |
| svitovati | 1. Savjetovati, davati savjete, preporučivati. Pr. Ajde Iko, svituj dicu prije nega u svit pođu. 2. Povratno savjetovati se, tražiti savjet, dogovarati se u cilju zajedničkog dobra. Pr. Iša san se ja svitovat kod advokata, pa je on mene uputio.
Komentari: Podrijetlo: od svit, što v. |
| | |
| sćemeriti | 1. Nadsvoditi što uglavljivanjem stijena, uglaviti stijene prilikom postavljanja krova, luka ili svoda. 2. (posebno) a) Nadsvoditi bunar uglavljivanjem stijena, uglaviti stijene prilikom postavljanja krova bunara; b) Nadsvoditi i nadzidati rupu za paljenje klačine.
Komentari: Podrijetlo: od "ćemer", što v. |
| | |
|
|
Glossary V2.0 |
Domaće riči 
