Tanka drvena motka duljine oko 1,5 m, koja služi za pridržavanje i/ili podupiranje loze i/ili povrtnih biljaka (osobito penjačica), npr. rajčica, graha i sl.
Drveni čep za drvenu bačvu od vina ili rakije. Koristi se tako da se na nj namota komad (traka) od platna i onda nabije čekićem.
Pr. rera Više mogu popit rodijaci,
Nega bačva na tapun izbaci!
Autobus.Komentari: Zanimljivost/legenda: Koja je riječ koju veliki jezikoslovac Tomislav Ladan nije znao odgonetnuti kao ni što znači, kad je došao u Sinj? Upravo ova: tarabas!
Pletene čarape koje dosežu samo do gležnja i nose se isključivo preko bičava, a ispod opanaka (ili same po kući), pa su stoga s gornje strane i ukrašene vezom od crvenog ili zelenog konca.
1. (tȅća) Metalna posuda za kuhanje jela, plića (od lonca) i šira. 2. (tȇća) Mala tȅća
, često se u njoj drobi kruv. Pr. "Aj, majko, udrobi mu kruva u nu moju tȇću."Komentari: Zanimljivost: ovdje primjećujemo način tvorenja umanjenice kod dvosložnih riječi osobit za Cetinski kraj, a to je produljivanjem samoglasnika uprvom slogu. Tako je i od "kuća" (kratkosilazi naglasak) umanjenica "kuća" (dugosilazni naglasak) i sl.
1. Uzdržavati (redovito) i čistiti konje, a ponekad se misli na njegovanje konja; brinuti se o konjima. 2. Poopćeno se odnosi na stoku bilo koje vrste. 3. Pren. brinuti se o kakvom čovjeku, npr. "Ajde dobro, nisan ga mukte timario."
1. Ruda, debelo drvo koje izlazi iz osnove kara i pomoću kojeg konji okreću prva kola kara. Dolazi između konja (ako je jedan, onda njemu sa strane) do njihove glave. 2. Okretač, volan, kormilo općenito. Komentari: Podrijetlo: tal. (timone - upravljač, kormilo) -> hrv.
Srebrni kuglasti ukras prišiven na rub jačerme preko prsa u nizu od desetak komada; siromašniji bi imali red toka samo s jedne strane (jer drugu ionako prekriva kumparan), a bogatiji bi prišili i na obje strane jačerme. To je ujedno i najskuplji metalni ukras na nošnji.
1. (sjeverni dijelovi Cetinskoga kraja) Drvena kolica za prijevoz tereta s jednim kolom naprijed po srijedi i s dvije ručke za guranje. 2. (južniji dijelovi Cetinskoga kraja) Drvena naprava za prnenos tereta na manje udaljenosti. Sastoji se od dva debela držala među kojima je pravokutna kutija, a nosi se udvoje, jedan otraga a drugi sprijeda tako da uhvate ručke postrance. Mogu biti i ispletene od vrbova ili kojeg drugog pruća. Nekada se s njima poistovjećuju i civare, što v. Komentari: 1. Podrijetlo: njem. (tragen - nositi) -> hrv.
2. Pluralia tantum.
Porez koji se plaćao po grlu za ispašu ovaca na državnom zamljištu. Pr. izrjeka "Travarina skuplja od janjeta!" - Ne isplati se, to što radim u bescijenju je.
Ženski odjevni predmet koji se nosi s prednje strane preko sve ostale odjeće, najčešće sa svrhom zaštite od prljanja. Izgleda kao donji dio pregače, koji se kurdelicon sveže oko pasa, duljine do ispod koljena; s prednje strane ima veliki džep koji se koristi za razne praktične namjene: ukoliko se ide u zelje, za nož, ukoliko se ide na pazar, za novčanik, ukoliko se ide za ovcama, za dio marende, itd. Ako je načinjena od kupljenog platna, najčešće je imala modre, bijele ili sive cvjetiće. ~ je često bila slikovit predmet ženskih rera:
Ja ti, majko, uzbrdo ne mogu,
Traveža mi naresla na drobu.
1. Pogoditi, udariti. Pr. I njega je nikidan pošteno trevilo! 2. Sresti, naići na nekoga, naletiti na nekoga. Pr. Trevio san ti jutros kuma u gradu. 3. neprijelazno (treviti se) Dogoditi se, zbiti se. Pr. kad netko krivicu želi baciti na slučajnost kako bi se izvukao, pa kaže da mu se trevilo, kaže se podrugljivo: Trevilo se i curi dite!Komentari: Podrijetlo: njem. (treffen - pogoditi, sresti, naići) -> hrv. (trefiti -> treviti).
Naprava za sjedenje, s polukružnom ili (rjeđe) trokutastom gornjom daskom i tri noge, nisko sjedalo, bez naslonjača. Najčešće se na njemu sjedilo za kominom i/ili za sinijom, a znalo se ponijeti i za ovcama. Iznimno, tronožac od gazde kuće (redovito djeda) imaše mali naslonjač, od tri oslonca i polukružne motke, ili od komada izrađena drveta zabodena u stražnji dio tronošca.
Bijeli pšenični kupovni kruh u štruci. Kad bi se išlo na pazar i prodalo nešto vrijednije, obično bi se kupilo turte djeci kojima je to predstavljalo poslasticu. Pr. "Zemanom bi mater donosila turte iz Sinja i mi smo to čekali ko ozeba Sunce."Komentari: Podrijetlo: lat. (torta, -ae, f. - kolač, poslastica) -> tal. (torta - kolač, poslastica) -> njem. (die Torte - kolač, poslastica) -> hrv.
1. Jesti turtu (što v.), koja je bila poslastica. 2. Općenito gladno i željno jesti nešto čega dugo nije bilo ili što je općenito rijetko (kao što je turta u staro vrijeme bila). Pr. "Nu šta turta, ki da od četrest prve nije ništa izijo."Komentari: Podrijetlo: od "turta", što v.
Domaće riči 
